Najsvežija inicijativa Filmkulture bavi se prikupljanjem, digitalizacijom i arhiviranjem porodičnih snimaka na 8mm i S8mm filmskim trakama, koji su riznica uspomena i važan istorijski dokument nekadašnjeg svakodnevnog života.
Poslednjih godina, porodični snimci snimljeni na filmske trake uzanih formata (uglavnom 8mm i Super8mm) postali su tema interesovanja širom sveta kao izvor nezvaničnih istorija u oblasti amaterskog filma. U regionu bivših jugoslovenskih zemalja, međutim, kulturno-istorijska vrednost tih filmova još nije prepoznata. Inicijativa Sećanja na traci je nastala kao dogovor na praznine u kolektivnom znanju – i društvenom i kinematografskom – u vezi sa amaterskim filmskim stvaralaštvom.
Projekat Sećanja na traci temelji se na isticanju vrednosti amaterskih filmova i praksi amaterskog filmskog stvaralaštva u zemljama bivše Jugoslavije prikupljanjem, dokumentovanjem i digitalizacijom amaterskih filmova. Filmove želimo da učinimo dostupnim njihovim autorima a i sadašnjim i budućim generacijama kao alternativne istorijske dokumente. Porodične snimke možemo da digitalizujemo, filmske trake smestimo i čuvamo u arhivskim prostorijama u pogodnim klimatskim uslovima, a vlasnicima filmova predajemo snimke u digitalnom formatu. Pored čuvanja filmskih traka zanimaju nas i priče o okolnostima u kojima su filmovi nastali, koje će doprineti otkrivanju istorije amaterskog filma u našem regionu.
Projekat se fokusira na filmove vezane za teritoriju i kulturu Jugoslavije koji imaju potencijalni istorijski i društveni značaj – snimke koji beleže trenutke života u Jugoslaviji, mesta u kojima su Jugosloveni živeli i putovali i događaje koje su slavili. Analogni film je bio popularan medij za dokumentovanje života u drugoj polovini 20. veka. Filmska traka od 8mm i Super 8mm našla se u jugoslovenskim domovima zbog lakoće rukovanja uskom filmskom trakom i zbog dostupnosti tehnologije za snimanje i projektovanje. Popularnost filma uzanih formata dodatno je podstaknuta pojavom amaterskih kino klubova širom zemlje, koji su filmskim stvaraocima pružali tehničku pomoć i pristup opremi, uključujući kamere i projektore.
Projekat smo razvili prema dosadašnjem iskustvu inicijatorke i vođe projekta Nadje Šičarov iz prikupljanja, dokumentovanja, digitalizacije i čuvanja amaterskih filmova koje je stekla radeći u Slovenskoj kinoteci u Ljubljani i Austrijskom filmskom muzeju u Beču. Pored Nadje u projektu učestvuju i Radiša Cvetković i Maša Seničić.
Pingback: 10 godina Filmkulture i Najkraćeg dana